Skip to main content
search

Balkanski dijalozi

Opis programa

Od 2019. Godine Fondacija BFPE za odgovorno društvo sprovodi aktivnosti u okviru inicijative Balkanski dijalozi. Cilj inicijative Balkanski dijalozi je bio da se definiše jasna lista prioriteta za završetak, pre svega regionalne (ekonomske) integracije, radi postizanja sinergije između različitih suštinskih projekata […]

Pročitaj sveAnalize i PublikacijeU fokusu

Analize i Publikacije

Sve naše ideje na jednom mestu: analize; predlozi politika; analitički izveštaji sa događaja koje smo organizovali.

Pogledaj sve

Opis programa

Kontekst (ukratko zašto to radimo):

Od 2019. Godine Fondacija BFPE za odgovorno društvo sprovodi aktivnosti u okviru inicijative Balkanski dijalozi. Cilj inicijative Balkanski dijalozi je bio da se definiše jasna lista prioriteta za završetak, pre svega regionalne (ekonomske) integracije, radi postizanja sinergije između različitih suštinskih projekata (tj. biznis i socijalna inkluzija; zelena agenda i održivi razvoj); energetska tranzicija i ljudska bezbednost, kultura i IT) uz stvaranje nove linije regionalnih lidera u različitim oblastima koji su voljni da se uključe u proces promocije evropskih integracija.

Kao politički konstrukt, regionu Zapadnog Balkana nedostaje jasan konstituent, „grupa ljudi sa zajedničkim interesima ili političkim mišljenjima“. Takođe je zarobljena suprotstavljenim interesima i agendama političkih lidera. Pojam regionalnog identiteta nikada nije zaista dospeo do građana; postoji sećanje na bivšu Jugoslaviju, koje polako bledi i važno – ali ne definišuće i često preuveličano – zajedničko iskustvo „jugosfere“ (Tim Judah), isključujući jednu etničku grupu na osnovu jezika. Generacije koje dolaze predstavljaju čudnu mešavinu nacionalizma i otvorenosti prema spoljnim uticajima. Njihovo iskustvo „regiona” je izuzetno individualno i nedostaje mu „prostor za interakciju” van virtuelnog, opterećenog nesporazumima i svađama.

Uprkos potpisivanju CEFTA (Srednjoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini) važnog za unutarregionalnu trgovinu, regionu još uvek nedostaje jedinstveno tržište rada – glavni preduslov za povećanje konkurentnosti i sustizanje nivoa razvoja u EU. Ideja o preuzimanju „četiri slobode“ (kretanja ljudi, robe, rada i kapitala) slično onome što je EU mogla da uradi, stoji iza različitih inicijativa – zajedničkog regionalnog tržišta; Regionalna ekonomska oblast (REA); inicijativa „Otvoreni Balkan“ (koju su pokrenuli predsednik Vučić, premijer Rama i bivši premijer Severne Makedonije Zaev) verovatno inspirisana predlogom Evropske inicijative za stabilnost da se ZB6 pridruži jedinstvenom tržištu EU. Uz omogućene četiri slobode, dodatna mobilnost i razmena mogu pomoći da se postepeno postigne jedan istinski region.

Uzastopni događaji Balkanskih dijaloga održani su 2019. godine u Beogradu i Berlinu, i u Minhenu 2020. godine. 2021. je pokazala da je u post-COVID kontekstu, postati deo globalnih lanaca vrednosti jedini način da ZB6 poveća zaposlenost, uspori negativne stope migracije i privlače SDI iz odgovornih izvora. Štaviše, „unapređenje saradnje i stvaranje partnerstava unutar regiona i na trećim tržištima će rezultirati rastom, poboljšanom vladavinom prava, odgovornijim vladinim institucijama i većom transparentnošću“ dok će istovremeno pomoći zemljama regiona da ispune formalne kriterijume za pristupanje EU, posebno po pitanju dobrosusedskih odnosa.

2021. je bila godina saradnje koja vodi ka regionalnoj ekonomskoj integraciji. Ali pravi koraci napred napravljeni su 2022. Osim prvog samita Evropske političke zajednice, održan je i prvi samit Berlinskog procesa 2.0. To je rezultiralo potpisivanjem tri važna sporazuma – omogućavanje putovanja između „šestorke“ sa ličnom kartom; omogućavanje državljanima trećih zemalja da uđu u bilo koju od „Šestorice“ sa vizom koju je izdao jedan od njih; momentalno i uzajamno priznavanje svih diploma i kvalifikacija. Međutim, ovi sporazumi tek treba da se implementiraju u punom kapacitetu.

Da bi se stvorila stvarna zajednica, postoji potreba da se prevaziđe uobičajeno okruženje politike i donosioca odluka, i dođe do lidera u drugim oblastima društvene interakcije – civilnog društva, biznisa, akademije, kulture, i suoči se sa nekim najtežih pitanja i izazova dana, traganje za zajedničkim imeniteljima u kriznim i postkriznim okruženjima: (1) proces odlučivanja i donošenja politika zasnovan na pravilima (2) zelena agenda i pravedna tranzicija, sa posebnim naglaskom na (3) energetiku ; (4) socijalna inkluzija („niko zaostao“); (5) jačanje konkurentnosti, zapošljavanja i rasta; obrazovanje za budućnost; (6) digitalne usluge i digitalizacija u principu; (7) mobilnost i infrastruktura; (8) proširenje obima kulturne saradnje; (9) novi prostori za interakciju. 

Cilj projekta:

Izgradnja zajednice za tekuću saradnju i evropske integracije otvara različite mogućnosti za partnere uključene u Balkanske dijaloge da razvijaju ovaj projekat kroz i izvan postojećih aktivnosti, i obezbede stalnu razmenu ideja, prenos pozitivnih iskustava i umrežavanje među onima koji zaista rade na tome, implementaciju evropskih vrednosti, standarda i pravila u regionu Zapadnog Balkana.

Ciljne grupe:

Donosioci odluka, civilno društvo, privreda, mediji, akademska zajednica u region Zapadnog Balkana, EU i SAD

Metod rada (misli se na opisne aktivnosti ukratko):

Glavni format dosadašnjih aktivnosti Balkanskih dijaloga bile su debate za okruglim stolom zasnovane na principima Chatham House, okupljanje donosilaca odluka na visokom nivou, kao i kreatora mišljenja i politika iz regiona Zapadnog Balkana, kao i odabranog broja političara i kreatora mišljenja iz institucija Evropske unije i zemalja članica i SAD. Svaki okrugli sto Balkanskog dijaloga je organizovan u drugoj zemlji sa idejom da se organizuju događaji u celom regionu Zapadnog Balkana, kao i u istaknutim evropskim prestonicama.

Vreme trajanja:

Kontinuirano od 2019.

Partneri:

Atlantic Council i lokalni partneri: Albanian Media Institute (Albanija); VoisinageS (Francuska); Institute for Democracy „Societas Civilis“ (Severna Makedonija); Balkan Policy Research Group (Kosovo)

Donatori:

Fondacija za otvoreno društvo; Balkanski fond za demokratiju; Ambasada Republike Češke u Beogradu; Savet za regionalnu saradnju (RCC)

Close Menu