Skip to main content
search

Četvrta sednica Radne grupe za poglavlje energetika održana je u ponedeljak, 30. novembra u Gradskoj kući grada Niša, koja je odabrana za domaćina sednice upravo u svetlu skorašnjih reformi lokalne politike u pogledu sistema daljinskog grejanja u ovoj lokalnoj samoupravi.

Sednica je prevashodno pretresala temu sistema daljinskog grejanja u Srbiji, efikasnosti ovog sistema, kao i nacionalnih i lokalnih politika koje se na njega odnose. Na primeru grada Niša, sagledani su kapaciteti za saradnju i produktivni dijalog između predstavnika lokalne uprave, javnih preduzeća i građana – krajnjih korisnika usluge daljinskog grejanja.

Aleksandar Macura, stručni saradnik Radne grupe za poglavlje 15, predstavio je okvire funkcionisanja sistema daljinskog grejanja u Republici Srbiji, osvrnuvši se na njegove inherentne poteškoće, kao i na izazove sa kojima se njegovi korisnici, ali i snabdevači susreću.

Najveći izazovi za proizvođače se ogledaju u činjenici da oni nemaju fleksibilnost u odabiru izvora prilikom proizvodnje energije, objašnjava Macura. On tvrdi da korisnici usluge, sa druge strane, ne raspolažu dovoljnom količinom informacija, uslovima da slobodno biraju način grejanja, kao ni mogućnošću da se jednostavno priključe ili isključe sa sistema daljinskog grejanja. Macura je istakao da se prosečna cena korišćenja ovog sistema u Srbiji u komparativnom ali i u apsolutnom smislu nalazi u samom evropskom vrhu. Još jedan poražavajući statistički podatak na koji se stručni saradnik Radne grupe 15 osvrnuo je i količina proizvedene toplotne energije dobijena sagorevanjem fosilnih goriva koja u Srbiji zastupljena u razmeri od čak 90% ukupno proizvedene toplotne energije naspram udela od svega 15% u proizvodnji u zemljama EU.

Miodrag Gluščević iz Stalne konferencije gradova i opština je istakao da socijalna politika države ne bi trebalo da se vodi kroz cene usluga grejanja, već drugim instrumentima javnih politika, dok bi cena trebalo da odražava realnu vrednost usluge. Gluščević ističe da su tri stuba energerske politike na evropskom nivou sigurnost, konkurentost i zaštite životne sredine, te da je potrebno orijentisati se ka ovim vrednostima. On smatra da je potrebno napraviti tranziciju ka održivoj energetici i održivom sistemu daljinskog grejanja.

Bojan Gajić iz gradske uprave Niša predstavio je učinke ove lokalne samouprave u pogledu adaptacije i unapređenja sistema daljinskog grejanja, kao i planirane strategije daljeg razvoja ovog sektora. Prema njegovim rečima, do sada je u sistem daljinskog grejanja uloženo 3,5 miliona evra kroz KfW program adaptacije, dok se u okviru naredne faze programa planiraju ulganja u vrednosti između 4 i 4,5 miliona evra.

Niš intenzivno radi i na uvođenju korišćenja obnovljivih izvora energije, nastavlja Gajić, navodeći primere postojeće i planirane bušotine koje koriste geotermalnu energiju, kao i procesa izgradnje toplane sa pogonom na biomasu kapaciteta 150 MW u okviru javno-privatnog partnerstva.

Gajić je istakao da se buduća vizija grada Niša sastoji u stvaranju niskoenergetskog grada koji neguje visok kvalitet života za sve svoje građane. On se osvrnuo i na sporazum koji je postignut sa predstavnicima korisnika usluge daljinskog grejanja koji su izrazili svoje nezadovoljstvo poskupljenjem koje je usledilo nakon liberalizacije cena gasa.

Pogledajte izveštaj TV Zona Plus:
http://tvzonaplus.rs/zasto-je-daljinsko-grejanje-u-srbiji-najskuplje/

Saša Kostić je, ispred Udruženja predsednika skupština stanara i vlasnika privatnih zgrada, bliže govorio o nezadovoljstvu građana i postignutom dogovoru sa Gradom i upravom za energeriku koji su, prema njegovim rečima, izašli u susret korisnicima. Kostić smatra da su građani izdejstvovali važne promene koje reflektuju osnovne slobode i mogućnost izbora poput mogućnosti korisnika da se priključe na ili isključe sa mreže sistema daljinskog grejanja. On je istakao da njegovo udruženje posmatra pregovore i ulazak Srbije u EU kao priliku za unapređenje standarda i pravila u oblastima koje su ima od interesa. Kostić je posebno naglasio potrebu iniciranja korišćenja fondova Unije za energetsku efikasnost.

Nakon obraćanja izlagača usledila je živa diskusija čiji su učesnici istakli važnost kontinuiranog praćenja rada toplane i praktičnog sprovođenja postignutog sporazuma, zatim potrebe donošenja metodologije za obačunavanje objedinjene naplate, a bilo je reči i o poteškoćama prilikom usklađivanja lokalnih akata sa relevantnim zakonskim okvirom.

Close Menu