Skip to main content
search

Četvrta tematska debata neformalne Zelene poslaničke grupe održana je u sredu, 13.marta u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Prvi deo susreta bio je posvećen predavanju profesora Vladimira Đorđevića sa Insituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu. On je istakao da su klimatske promene globalni problem, i da je neophodno da uložimo kolektivne napore kako bi planetu sačuvali u stanju prihvatljivom za život.

Na početku je objasnio na koji način se zagreva planeta Zemlja: odbijanjem sunčevih zraka o tle Zemlje, koji se ne vraćaju u potpunosti u svemir, zahvaljujući gasovima (najviše CO2 i metana) koji se nalaze u našoj atmosferi, zagreva se vazduh. Ovo je prirodan i normalan proces bez kog bi temperatura na Zemlji bila izrazito niska i nemoguća za život. Međutim, količina tih i drugih gasova koji zadržavaju sunčeve zrake se drastično uvećala u poslednja dva veka (od otkrića fosilnih goriva i početka njihove upotrebe), što je prouzrokovalo nastanak tzv, “efekta staklene baste”, i doprinelo većem i bržem rastu temperature vazduha na Zemlji. 

Profesor Đorđević govorio je o prirodnim ciklusima kretanja ugljenika koji dovode do smene toplijih i hladnijih doba, a koje je prvi razumeo i elaborirao naš čuveni naučnik, Milutin Milanković. Međutim, današnja generacija je svojim načinom života i prevelikom količinom emisije štetnih gasova dovela do toga da se poremetio prirodni balans promene temperature, i trenutno se nalazi na prekretnici. Konkretno, ukoliko se ne promeni način života i ne ispoštuju mere predviđene Pariskim dogovorom, kako bi se sprečio dalji rast temperature za 1.5° Celzijusa, ulazimo u dosad nepoznatu klimatsku eru, sa nepoznatim posledicama. Po Milankovićevim ciklusima, novo hladno (“ledeno”) doba treba da očekujemo tek za 35.000 godina, a kako temperatura raste, postavlja se pitanje da li će ga uopšte i biti.

Istakao je, takođe kako smo mi region, koji će zbog svog geografskog položaja, ali i ekonomski lošeg stanja, pretrpeti velike posledice. One su već vidljive – prethodne godine su bile među najtoplijima ikad, periodi suše su sve duži i izraženiji, a padavine neravnomerno raspoređene i veoma obilne (setimo se samo 2014.godine).

Ukupna šteta od posledica klimatskih promena u periodu 2000-2017 iznosi preko 6 milijardi evra.

Drugi deo susreta odnosio se na razmatranje zakonodavnog okvira u oblasti klime. Srbija je potpisnica Pariskog sporazuma, koji predstavlja rezultat dugogodišnjih pregovora organizovanih od strane UNFCCC. Prema tome, u obavezi je da jednom godišnje podnosi izveštaj o implementaciji nacionalih mera koje doprinose poboljšanju klime. Takođe, u pripremi su Strategija o klimatskim promenama, i Akcioni plan za njeno sprovođenje, kao i Zakon o klimatskim promenama, čiji je nacrt već izrađen. Međutim, iako nezavisni izveštaji i naučni radovi pokazuju zastrašujuće podatke o budućim posledicama, implementacija mera se još uvek nije desila. Diskusijom je zaključeno da mnogi sektori ne prepoznaju da se mere odnose na njih i da treba da delaju, a osim toga sektor koji prati klimatske promene u Vladi Srbije je potcenjen.

Učesnici su se složili sa tim da je neophodno naterati sektore da se vise pozabave ovim pitanjem i uključe ga u planiranje daljih aktivnosti.

Sastanku su pored narodnih poslanika, članova i članica neformalne Zelene poslaničke grupe prisustvovali i student, članovi Pravne klinike za ekološko pravo Pravnog fakulteta u Beogradu.

Ova poseta podržana je od strane Kancelarije programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji (UNDP) u okviru projekta „Jačanje kapaciteta za unapređeno sprovođenje međunarodnih sporazuma iz oblasti zaštite životne sredine“ koji finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF).

Close Menu