Skip to main content
search

Zajednička sednica radnih grupa za poglavlje 15 – Energetika i poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji na temu „Alternativna tehnološka rešenja u sektoru energetike u kontekstu uticaja klimatskih promena i zagađenja u Srbiji“ održana je u Zelenom salonu Narodne skupštine Republike Srbije.

Sastanak je otvorio Bogdan Urošević, koordinator Radne grupe NKEU za Poglavlje 15, koji je istakao da Srbija trenutno zaostaje u korišćenju obnovljivih izvora energije (21,8% u odnosu na predviđenih 27%). Prisutnima se zatim obratio Zvezdan Kalmar, zamenik koordinatora Radne grupe NKEU za Poglavlje 27. On je govorio o važnosti klimatskih promena koje utiču na mnoge sektore, kao što su energetika, saobraćaj, privreda i dr. i istakao kao pozitivan primer izrade Strategije borbe protiv klimatskih promena koja na pravi način uključuje organizacije civilnog društva u proces. Takođe, naglasio je  i da je životna sredina strateški važna oblast koja bi trebalo da utiče na investicione odluke Srbije.

Aleksandar Vesić, pomoćnik ministra zaštite životne sredine, naglasio je da je Ministarstvo zaštite životne sredine uvek spremno na dijalog sa civilnim društvom, koje je važan partner državi u borbi za zdraviju životnu sredinu. Vesić je govorio o potencijalima Srbije u obnovljivim izvorima energije, koji već godinama ostaju neiskorišćeni jer još uvek nema investicija u ovoj oblasti. Najznačajniji resurs Srbije je svakako biomasa iz poljoprivrede i šumarstva. Procenjuje se da naša zemlja poseduje 5,4 miliona tona nafte godišnje u obnovljivim izvorima energije, od čega je više od 50% biomasa.

Ne treba ulagati u životnu sredinu zbog pregovora sa Evropskom unijom, već kako bismo omogućili građanima Srbije da ostvare svoje pravo na zdravu životnu sredinu, garantovano Ustavom.

Naime, industrija u Srbiji je zaostala, tehnologije su stare i neophodno ih je unaprediti. Taj proces je spor i  nedostaju finansije. Vesić je istakao da NKEU svojim delovanjem pomaže i Ministarstvu i građanima. Istakao je loš primer u vezi sa strateškom procenom uticaja na životnu sredinu koja se ne primenjuje, iako Zakon postoji. Najavio je i da će zbog toga do kraja 2018. godine biti promenjen Zakon o strateškoj proceni uticaja (na životnu sredinu).

Na sednici je govorila i članica Pregovaračkog  tima Vlade RS za Poglavlje 27, Mirjana Drenovak Ivanović, koja je istakla da je zaštita životne sredine prožima nekoliko poglavlja i da je uključivanje zainteresovane javnosti (obaveza koja proizilazi iz Arhuske konvencije) veoma važno, a čemu Nacionalni konvent o Evropskoj uniji može značajno da doprinese kao platforma koja okuplja preko 700 organizacija civilnog društva.

„Vi ste ti koji ste prepoznati od zakona kao stranka i strana u procesu“, naglasila je Mirjana.

Članica pregovaračkog tima je podvukla važnost pravnog okvira. Dobar primer su zelene javne nabavke koje su unete u zakon, ali je problem nastao jer nije bilo adekvatnih podzakonskih akata. Srbiji je neophodan je konzistentan i celovit pravni i strateški okvir. Ona je rekla da se ni zakoni o životnoj sredini ne mogu primenjivati na pravi način ako u proces nije uključena zainteresovana javnost. Nacrt zakona o klimatskim promenama na strateškom nivou prepozaje uključivanje javnosti. Mirjana je pozvala sve zainteresovane organizacije civilnog društva da se uključe u proces izrade Nacrta zakona.

Strategija borbe protiv klimatskih promena bi trebalo da sadrži koncept održivosti u širem smislu, koji ne obuhvata samo finansijski segment. „Životna sredina treba da bude prepoznata kao prilika za investicije“, podsetio je Zvezdan Kalmar. Jedan od glavnih zaključaka tzv. Talanoa dijaloga je neophodnost decentralizacije energetike. „Nedostatak novca je često izgovor, što nije jedini problem. Postojeće resurse ne koristimo na pravi način.“ Zvezdan je rekao da naša generacijska ima obavezu da generacijama koje dolaze ostavi ekonomiju koja će biti usmerena na ublažavanje posledica klimatskih promena i stvoriti mogućnost za razvoj svih delova Srbije. „Naša zemlja je suočena sa problemom depopulacije, a opcije lokalnog razvoja su limitirane jer se sredstva na centralnom nivou ne usmeravaju na lokalni. Da bi se osnažio civilni sektor potrebno je da postoji potražnja za njim i da bude prepoznat kao relevantar akter od strane Ministarstva, privrede i lokalnih zajednica.“  Veoma je značajna i podrška Ministarstva finansija kako bi se novac pravilno rasporedio i upotrebio. Potreban je multisektorski i multiministarski pristup problemu zaštite životne sredine. Treba uspostaviti sistem merenja kako bismo znali kakvo je stanje i šta je potrebno menjati. Takođe, inspekcija i sudstvo su jako važni akteri u ovom procesu.

Naučna savetnica na Univerzitetu u Beogradu, Dragana Đorđević, govorila je o primerima uticaja energetike na životnu sredinu i zdravlje. Srbija se suočava sa brojnim ekološkim problemima. Na primer eksploatacija uglja – sagorevanjem se stvara velika količina pepela koji je pun toksičnih gasova, pa degradira zemljište i uništava podzemne vode. Lignit sadrži radioaktivne čestice, koje se emituju do 10 mikrometara i prouzrokuju velike zdravstvene probleme. Arsen je najveća pretnja zagađenju vode, vazduha i zemljišta. Dragana je preporučila analizu Svetske zdravstvene organizacije, koja ukazuje na alarmantnu činjenicu da je 2 miliona smrtnih slučajeva u 2016. godini prouzrokovalo zagađenje vazduha, na koje najviše utiču fosilna goriva, prvenstveno lignit.

Pomoćnik ministra je podsetio da u Srbiji ne postoji ni kontrola uvoza vozila iz zemalja Evropske unije, kao ni kontrola individualnih ložišta, koja koriste ugalj i mazut. Naveo je da je održan sastanak sa Agencijom za bezbednost saobraćaja kako bi se došlo zabranio ili ograničio uvoz pojedinih vozila. Ministarstvo zaštite životne sredine deli stavove civilnog društva. Potrebno je da i druga ministarstva pokažu interesovanje za životnu sredinu i da se uspostavi stabilna međusektorska saradnja. Postoji problem podeljene nadležnosti, koja je često nejasna, što otežava preuzimanje odgovornosti i rešavanje problema na terenu. Za Poglavlje 27 zaduženo je nekoliko ministarstava, pa je vrlo važno razjasniti nadležnosti.  On je posebno istakao neophodnost okupljanja aktera iz drugih sektora kojih se tiče životna sredina kako na strani državne administracije, tako na strani civilnog društva.

Dragana Radulović, rukovodilac grupe za klimatske promene Ministarstva zađtite životne sredine, rekla je da je javna rasprava o Nacrtu zakona o klimatskim promenama završena, ali je pozvala sve one koji žele i misle da mogu da daju svoj doprinos da posete sajt klimatskepromene.eu. Ministarstvo je raspoloženo za saradnju sa svim društvenim akterima i svima je omogućeno uključivanje u proces izrade Strategije i Zakona.

Tri profesora iz Škole nauke i inženjerstva (Univerzitet u Rejkjaviku) održali su prezentacije na temu vodnih i geotermalnih resursa kao šanse za uspostavljanje saradnje između Islanda i Srbije.

Slobodan Cvetković iz Ministarstva zaštite životne sredine objasnio je potom da je glavna razlika u temperaturi vodene pare, koja se na Islandu automatski koristi, dok u Srbiji temperatura nije na tom nivou, što ne znači da se potencijali geotermalne energije ne mogu koristiti. Otežavajuća okolnost za Srbiju jeste i raznovrsnost biomaterijalnog sastava voda. Trebalo bi uraditi mapiranje izvora geotermalne energije. Kapsulne hidroelektrane su dobro rešenje. One su skupe, ali su jako dobra investicija. Važna je saradnja sa naukom i strukom.

Una Domaževski sa Šumarskog fakulteta i iz Udruženja šumarskih inžinjera i tehničara Srbije istakla je problem hidroelektrana, koji se javlja usled loše saradnje šumarske i građevinske struke. Problem zamršene nadležnosti ilustruje primer Nacionalnog parka Tara – zemljište je u nadležnosti Nacionalnog parka, dok je voda u nadležnosti hidroelektrane Bajina Bašta.

(Preuzeto sa sajta Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji)

Close Menu