Skip to main content
search
U organizaciji Evropskog pokreta u Srbiji – lokalnog veća u Novom Sadu, Foruma za međunarodne odnose, Beogradskog fonda za političku izuzetnost i Fakulteta za evropske i pravno-političke studije, juče je u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu održana konferencija koja je okupila predstavnike kako vladinog tako i civilnog sektora, goste iz regiona sa kojima smo povezani pograničnom zonom Dunava – Mađarske, Rumunije i Hrvatske.

Okrugli sto imao je za cilj upoznavanje šireg auditorijuma sa Berlinskim procesom i Evropskom strategijom za region zemalja kroz koje protiče reka Dunav, zatim prikaz analitičkog izveštaja o integrisanju Srbije u trans-evropske transportne i energetske mreže, kao i iskustva, potencijale i prepreke intenzivnijoj pograničnoj saradnji u regionu Podunavlja.

Pastor: Voleo bih da dođe do izražaja „podunavski identitet“ kao deo srednjevropskog identiteta @epus_novisad

Prvi panel bio je posvećen Berlinskom procesu i Evropskoj strategiji za dunavski region u kojoj je državni sekretar u Ministarstvu za saobraćaj i infrastrukturu Republike Srbije, Imre Kern rekao da se ova strategija bavi svim sferama plovidbe na rekama i da je vlada donela akcioni plan koji će je realizovati.

Ana Ilić iz Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije napomenula je da treba staviti veći akcenat na finansiranje projekata, na jačanje infrastrukture, bolje povezivanje, razvoj ljudskih resursa.

Potrebno je identifikovati prioritete. Berlinski proces daje političku podršku ali ga je potrebno operacionalizovati – rekla je Ana Ilić.

Suzana Filipović o prioritetima Srbije re: Dunavske strategije – intermodalni terminal u Batajnici, Žeželjev most, Dunav medija centar u #NS

Na drugom panelu se razmatralo uključenje Srbije u trans-evropske transportne i energetske mreže. Aleksandar Kovačević, viši savetnik na Oksfordskom institutu za istraživanje energije istakao je kako,

Udaljenost od centara ekonomskog rasta opredeljuje korisnike sve više ka rečnim i pomorskim putevima. Tu postoji velika razlika između zapadne Evrope i zemalja dunavskog regiona. Pritom, mi imamo poremećeni vodni režim, ogoljeni teren pored rečnih tokova, što nas izlaže opasnosti od poplava.

Dr Mirjana Kranjac je ukazala da u Pokrajinskoj vladi nemamo ni jednog stručnjaka koji se bavi vodnim transportom, te da je na zahtev kineske ambasade urađena mapa koja obuhvata sve centre i luke duž Dunava. Ona je upozorila i na strašna kašnjenja u realizaciji započetih projekata.

Treća i poslednja panel diskusija je okupila goste iz regiona, Rumunije, Mađarske i Hrvatske, sa kojima je pokrajinska vlada sarađivala proteklih godina kroz IPA projekte i realizovala mnoge značajne projekte, naglasio je Branislav Bugarski, pokrajinski sekretar za međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu.

Niz dobrih priča u kontekstu međureg saradnje: kanal Begej, pruga Segedin-Subotica-Baja, arh. secesije, društvo bez otpada u #SM@bbugarski

Dunav_Novi Sad, 19. 4. 2016_1

U pripremi izveštaja korišćena je vest NS Hronike (videti ovde) i Twitter nalog BFPE, @BFPE_BFPI.

Close Menu