Skip to main content
search

Srbija više nije prioritet nemačke spoljne politike i nije na prvim stranicama nemačkih medija, izjavio je večeras Mihael Martens, novinar i dugogodišnji dopisnik vodećeg nemačkog lista „Frankfurter algemajne cajtung“ sa Balkana, ocenjujući da se to može smatrati dobrom vešću.

Srbija se, kako je naveo, sada nalazi u memoarima zvaničnika međunarodne zajednice koji su bili na funkcijama 90-tih godina – Olbrajtove, Klintona ili Fišera.

„To je dobra vest za Balkan. Jer kada se jedan takav region sa malim državama nađe u udarnim vestima, to obično nije dobar znak“, rekao je Martens i dodao da je sad glavni fokus međunarodne zajednice na Siriji, Iranu, Turskoj, dok na Balkanu Nemačka najviše prati situaciju u Grčkoj, ali zbog ekonomskih problema te zemlje.
Razgovor je privukao veći broj prijatelja i partnera BFPE.

Razgovor sa g. Martensom je privukao veći broj prijatelja i partnera BFPE.

Balkan je sada pitanje kojim se u Berlinu bave spoljno-politički stručnjaci, njih između 200-250, ocenio je Martens na tribini o nemačko-srpskim odnosima u Beogradu.

Iako, kako sam kaže, nije zagovornik proširenja EU, on kaže da se nada da će zapadni Balkan uskoro biti deo Evropske unije, napominjući da Srbija, kao i cela Evropa, ima ekonomskih i demografskih problema.

Različite nemačke vlade drugačije su se odnosile prema Srbiji, a za neke političare Balkan je predstavljao prekretnicu u njihovim karijerama, kazao je on. Devedesetih godina, u vreme kancelara Gerharda Šredera i šefa diplomatije Joške Fišera, Balkan je bio „odlučujući momenat“ za kreiranje spoljne politike Nemačke.

Fišer, koji je predvodio stranku Zelenih, koja je do tada uvek bila pacifistički nastrojena, podržao je učešće nemačke vojske u intervenciji protiv Srbije 1999. godine, podseća Martens.

Kada je reč o raspadu Jugoslavije, on ne veruje da je Nemačka tome doprinela priznanjem nezavisnosti Slovenije i Hrvatske, već da je Jugoslavija sama počela da se raspada.

Što se tiče nove velike koalicije (CDU-SPD) u Nemačkoj, koja se uskoro očekuje, Martens kaže da je razočaran, jer će to značiti da će vladajuća koalicija imati dvotrećinsku većinu i da neće postojati balans u vidu značajnije opozicije koja bi mogla da kontroliše poziciju.

Mihael Martens je proveo više od decenije na Balkanu, izveštavajući sedam godina iz Beograda i objavio je više knjiga, među kojima je roman „U potrazi za junakom“, koji je preveden na srpski jezik.

Knjiga govori o nemačko-srpskim odnosima u Drugom svetskom ratu, o mitu o dobrom nemačkom vojniku koji nije želeo da učestvuje u streljanju srpskih civila zbog čega je naređeno da i sam bude streljan.

Večerašnji razgovor sa Mihaelom Martensom završni je događaj u sklopu obeležavanja deset godina rada Beogradskog fonda za političku izuzetnost.

(Tanjug)

Close Menu