Skip to main content
search

Sedmi Beogradski bezbednosni forum identifikovao je urušavanje demokratije i vladavine prava kao glavni uzrok krize u Evropi. Produbljavanje i sve brže uvećanje nejednakosti stvorilo je jaz između običnih ljudi i političkih, ekonomskih i intelektualnih elita. To je plodno tle za populističke političare i pokrete koji vladaju stvaranjem straha od drugih.

U Evropskoj uniji ti drugi su sada migranti, dok na Zapadnom Balkanu političari straše građane susedima i opozicijom. Populisti vladaju ne samo rečnikom zastrašivanja, već i svojim delovanjem. Oni zarobljavaju državne resurse sa dva cilja; prvo, da bi svojim biračima obezbedili korist i javne usluge, i drugo, i još važnije, da bi osigurali svoju moć smanjenjem nadležnosti kontrolnih tela i slobode medija.

Isključivanje drugačijih pogleda i manjina kroz izmene zakona je sve učestalije u EU. Ona zbog toga gubi kredibilitet, čime je sprečena da utiče na svoje susedstvo. Podele unutar država EU podstiču podele među državama u Evropi.

Beogradski bezbednosni forum poziva članice EU da preuzmu vođstvo i ponovo postave vladavinu prava kao temelj evropskog identiteta. Na Forumu je prepoznato da pro-demokratski akteri i iz EU i sa Zapadnog Balkana treba više da razgovaraju sa građanima koji cene demokratiju i mir, kao i da u potragu za rešenjima uključe i mlade i žene.

Zapadni Balkan je trenutno na periferiji EU i čini se da je za donosioce odluka unutar Unije relevantan samo kada u regionu prepoznaju uticaje drugih aktera ili unutrašnju nestabilnost. Berlinski proces je ponudio ekonomski razvoj putem povezivanja unutar regiona, ali nije uspeo da uveća odgovornost političara za poštovanje postignutih dogovora. U sledećoj fazi procesa, preuzete obaveze se moraju bolje nadzirati, a građani moraju da osete opipljivu korist od regionalne saradnje. Ključ napretka na Zapadnom Balkanu se ne nalazi u rukama elite iz EU, već samog regiona.

Inicijativu za traženje rešenja treba da preduzmu Zapadni Balkan i njegovi narodi. Umesto da čekaju na EU da posreduje u sporovima, lideri i liderke sa Zapadnog Balkana treba da rešavaju sukobe sa susedima kroz dijalog, na dosledan način, bez „takmičenja“ i prebacivanja krivice. Region takođe treba da potraži svoje mesto u diskusiji o budućnosti Evrope, čak i dok ne dobije pravo glasa koje uživaju članice EU, kako bi se pripremio za izmenjenu Uniju kojoj će se pridružiti.

Sva rešenja zahtevaju da se diskutuje bez straha, u slobodnom ambijentu i slušajući mišljenja onih sa kojima se ne slažemo. Sedmi Beogradski bezbednosni forum pod nazivom „Izgradnja zajedničke budućnosti u doba neizvesnosti“ je upravo sa tim ciljem okupio više od 120 govornika i 700 učesnika iz 35 država, kao i 250 novinara iz srpskih, regionalnih i međunarodnih medija.

Beogradski bezbednosni forum je pokrenut 2011. godine i danas je najprestižniji skup o bezbednosnoj i spoljnoj politici koji se održava u jugoistočnoj Evropi. Jedini je događaj ove vrste koji je rezultat inicijative organizacija civilnog društva: Beogradskog fonda za političku izuzetnost, Evropskog pokreta u Srbiji i Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Close Menu