Skip to main content
search

„Evropa će biti iskovana u krizama i biće zbir usvojenih rešenja za te krize“, Žan Mone, osnivač evropskog projekta

Dok u Ukrajini besni rat, možda nećemo ni prepoznati kakav paradoksalan dar držimo u svojim rukama, a to je da živimo u miru. Novi bezbednosni rizici za Evropu u celini, ali posebno za krhke regione kao što je Zapadni Balkan, vratili su ovo područje u centar pažnje međunarodne zajednice i dali mu obnovljenu šansu da ostavi sukobe i trvenja iza sebe, čime se kreće ka zajedničkoj evropskoj budućnosti.

Zapadni Balkan su razdvojili njegovi ratovi tokom 1990-ih i iako su izgledi za pridruživanje Evropskoj uniji (EU) porasli početkom 2000-ih, proces se pokazao neprijatno sporim. U mnogim aspektima, proširenje EU još uvek nije postiglo konkretne korake ka progresivnim promenama koje su toliko potrebne ljudima u regionu, posebno mladima. Kao posledica toga, izgledi za pridruživanje EU počeli su da blede, što je dovelo do nacionalnog i regionalnog evroskepticizma.

Međutim, neće biti stabilnosti za ceo evropski kontinent bez učvršćivanja Zapadnog Balkana u EU. Verujemo da dugoročna garancija za mir i prosperitet nije obezbeđena samo mastilom za potpisivanje ugovora, već zasnovana na održivoj i sve bližoj evropskoj saradnji za koju nam je potrebna zajednička vizija – naša EUtopija.

Izgradnja jakih i otpornih demokratija

Proteklih godina i decenija, antidemokratske tendencije i uspon partija krajnje desnice doprineli su polarizaciji evropskih društava. Njihova politička igra sastoji se od pojednostavljivanja složenih problema i bez napora nudeći nerealna rešenja. „Migraciona karta“ se intenzivno igra, što je rezultiralo govorom mržnje, porastom diskriminacije, kao i kršenjem ljudskih prava. Shodno tome, ruski rat protiv Ukrajine predstavljao je nove pretnje demokratiji. Ipak, to bi takođe moglo da izoštri naše razumevanje demokratskih vrednosti i ponudi novi zamah za jačanje jedinstva Evrope. Postalo je očiglednije nego ikad: ako želimo da živimo u pluralističkoj i liberalnoj demokratiji, moramo da preduzmemo akciju. Sada.

Disfunkcionalne demokratije pružaju plodno tlo za autokrate na Zapadnom Balkanu i šire da zarobe ključne mehanizme demokratije kao što su izbori, vladavina prava, slobodni mediji i nezavisne institucije. Demokratsko nazadovanje, nedostatak političkog angažmana, dezinformacije i pretnje slobodi govora svakodnevna su realnost posebno za građane regiona i nas, naprednu omladinu, stavlja u naizgled bezizlaznu situaciju. Ali mi ne odustajemo, osećamo odgovornost za naš region i celu Evropu i želimo da se zalažemo za promene.

Nećemo stajati na mestu, već ćemo učiniti sve što je u našoj moći da zaštitimo slobodu govora aktivnim suzbijanjem dezinformacija kako na društvenim medijima tako i unutar naših vršnjačkih grupa. Ulažući u naše obrazovanje i tražeći za nas pravo da budemo saslušani, doprinećemo otpornosti našeg društva. Ne želimo da budemo samo putnici na brodu bez jasnog kursa, već da doprinesemo oblikovanju progresivnog i otvorenog društva zasnovanog na solidarnosti i jednakosti.

Ipak, ne možemo to učiniti sami. Mnogo više mladih ljudi u regionu – ili sa korenima na Balkanu i koji žive širom Evrope – treba da nam se pridruži. Svi pozivamo da budemo priznati i prihvaćeni kao ravnopravni Evropljani. Počnimo tako što ćemo jasno i glasno reći da ono što se prodaje kao „sloboda kretanja“ nikome više neće biti teret. Kosovo je, na primer, ispunilo sve uslove za liberalizaciju viznog režima koje je EU godinama zahtevala. Sada je vreme da se ukine ovaj apsurdni vizni režim.

Zahtevamo više institucionalizovanih participativnih procesa, kao što je Konferencija o budućnosti Evrope – gde će mladi Zapadnog Balkana biti sastavni deo ove transnacionalne vežbe. Naše ideje i iskustva takođe treba da se pretoče u konkretne političke akcije i opipljive politike.

Nema drugorazrednih Evropljana

24. februar je okrenuo evropski politički pejzaž naglavačke. Sada je krajnje vreme da se zapadni Balkan približi evropskoj, progresivnoj i demokratskoj budućnosti. Za to je ključno ponoviti i dalje promovisati zajedničke evropske vrednosti kao što su ljudska prava, dostojanstvo, demokratija, sloboda i jednake mogućnosti.

Iako mnogi mladi ljudi na Zapadnom Balkanu dele ove vrednosti, oni nisu priznati kao ravnopravni Evropljani. Region se često doživljava kao nedovoljno „dobar“ ili „zreo“ da pripada EU. Ovakva percepcija javnosti predstavlja opasnost od stvaranja novih frustracija. Ovaj osećaj isključenosti postaje realnost na tržištu rada, u obrazovanju, zdravstvu i sistemima socijalne sigurnosti – svim aspektima svakodnevnog života – kada se obećanje liberalne demokratije pretvori u lažnu iluziju i obmanu za mnoge od nas. Namerno ili ne, lideri EU tretiraju milione ljudi kao inferiorne iako žele samo iste stvari kao i njihovi kolege, na sreću rođenih malo zapadnije: prosperitetan i dobar život u miru i stabilnosti. Ova diskriminacija mora da se okonča.

Obrazovanje i socijalna inkluzija su ključni u borbi za jednake mogućnosti. To važi i za EU ​​gde je nejednakost između država članica, na primer Bugarske, Hrvatske i Rumunije, alarmantno velika. Dok je došlo do proširenja EU, integracija još uvek izostaje.

Drugorazredni status je getoizacija. Ako vam nije data perspektiva da se izvučete iz svog golubarnika, prestaćete čak ni da težite tome. Stoga je zemljama Zapadnog Balkana potrebna realna perspektiva da bi bile sastavni deo evropske porodice kako bi se uverile da se od nje ne bi okrenule – nema više praznih obećanja već jednakih mogućnosti!

Zajedno želimo da radimo na našoj pravoj EUtopijskoj ideji, našoj viziji za budućnost Evrope. S obzirom na istorijski zamah u kome se Evropa nalazi, ne samo da treba da naučimo kako da sanjamo utopije, već moramo da naučimo da aktivno živimo u njima. Kako je to rekao slovenački filozof Slavoj Žižek, srž ostvarenja ove stvarne utopijske ideje leži u oblikovanju stvarnosti i otvaranju prostora za moguću drugu i bolju budućnost.

Ovaj OP ED je napisan tokom letnje škole sledeće generacije mreže WB2EU od strane 17 mladih ljudi iz 13 zemalja na hrvatskom ostrvu Cres. To je deo projekta o budućnosti Zapadnog Balkana i proširenju EU, koji sufinansira Evropska komisija u okviru svog Erazmus+ Žan Mone programa: https://www.wb2eu.eu/

Ovaj OP ED je prvobitno objavljen na portalu European Western Balkans.

Close Menu