Skip to main content
search

Komitet pravnika za ljudska prava, YUCOM, kao član Grupe za zagovaranje javnih politika Kosovo – Srbija, uz podršku Evropske unije, organizovao je seminar o Briselskom dijalogu “Uticaj tehničkih sporazuma na vladavinu prava i bezbednost u postupku normalizacije odnosa Beograda i Prištine”, 18. juna 2019. u Kući ljudskih prava i demokratije u Beogradu.

Srpski i albanski novinari i istraživači organizacija civilnog društva, koji rade u Srbiji i na Kosovu, imali su priliku da sa stručnjacima razgovaraju o dosadašnjem napretku na polju primene tehničkih sporazuma, kakav je uticaj na građane i kakve posledice ostavljaju po vladavinu prava, bezbednost i regionalno povezivanje.

Obrazloživši dokle se stiglo sa sprovođenjem tehničkih sporazuma, Isidora Stakić, iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, je ukazala:

“Suština sporazuma između Beograda i Prištine je unapređenje odnosa i života građana, ali samo manji broj sporazuma je u potpunosti implementiran, neki delimično, dok kod većine sporazuma ima puno izazova u njihovom sprovođenju”, kaže Stakić.  

Govoreći o sporazumu o pravosuđu, Jovana Spremo, iz Komiteta pravnika za ljudska prava YUCOM, podsetila je da je u izveštajima Evropske komisije o napretku i za Srbiju i za Kosovo istaknuta formalno puna implementacija sporazuma o pravosuđu, ali je i skrenuta pažnja da sporazume koji se tiču vladavine prava, kao što su onaj o katastru i priznanju univerzitetskih diploma, treba oživeti i implementirati.

Spremo je rekla da je cilj sporazuma o pravosuđu da se Srbima na severu Kosova omogući pristup pravosudnim institucijama koje funkcionišu u kosovskom sistemu i povrati poverenje u institucije.

Instant benefit sporazuma je da su srpske sudije i tužioci mogli da nastave da rade u kosovskom sistemu a građani da nesmetano imaju pristup sudu, da ne razmišljaju kom sudu treba da se obrate već da je sud jedinstven i da se mogu obratiti na svom jeziku”, izjavila je ona.

Spremo je navela da ima istraživanja koja pokazuju da građani nisu zadovoljni, ali da je ipak povećan broj onih koji traže pristup pravdi.

Prema rečima Bojana Eleka, iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, integracija policije je od 2014. sporo tekla, i obuhvatila je raspuštanje struktura MUP-a, regrutaciju bivših pripadnika i treninge.

Kosovska policija je institucija sa najvećom zastupljenošću Srba – preko 12%, dok na severu Kosova to iznosi više od 90%”, rekao je Elek dodavši da KP karakteriše dvojezičnost, ali da je problem to što nema planskog učenja jezika.

“To je dovelo do manje zastupljenosti Srba na višim pozicijama u policiji, poput kriminalističke policije, budući da ona zahteva specijalistička znanja koja Srbi u manjim sredinama ne mogu da steknu”, izjavio je Elek.

Pored informacija o trenutnom napretku u pogledu sporazuma, novinarima je Sofija Todorović iz BIRN Srbija, predočila relevantne mogućnosti u pogledu pribavljanja i provere informacija, kako bi na taj način građanima predstavili najobjektivnije informacije.

 “Novinari BIRN-a sa Kosova i iz Srbije rade timski kada se jave teme od obostranog značaja. To može biti mogućnost da se i vi povežete radi proveravanja plasiranih informacija o događajima proizilaze iz dijaloga Beograda i Prištine”, izjavila je Todorović.

Oko dvadeset pet novinara i istraživača organizacija civilnog društva, iz Beograda, Novog Pazara, Niša, Leskovca, Bujanovca, Prištine, Severne Mitrovice, istaklo je da su tehnički sporazumi važni za poboljšanje života građana, ali i upozorili da još ima praktičnih problema.

“Sporazumom o slobodi kretanja olakšan je život građana, ali i dalje ima zadržavanja na prelazima a posebno tokom leta”, istakli su pojedini novinari.

“Ljudi treba da budu pripremljeni za dijalog”, dodali su oni.

Sa skupa je poručeno da javnost nije dovoljno upoznata sa benefitima briselskog dijaloga, te istakli da je neophodna saradnja među novinarima i NVO u procesu praćenja implementacije tehničkih sporazuma.

Ovaj seminar je deo aktivnosti predviđenih projektom „Podrška promociji dijaloga Beograda i Prištine pod okriljem EU“, koji sprovodi Grupa za zagovaranje javnih politika Kosovo – Srbija (KSPAG).

KSPAG je konzorcijum osam nevladinih organizacija: Grupa za istraživanje balkanske politike (BPRG), Razvojni institut za demokratiju (D4D), Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS) i NVO AKTIV sa Kosova, i Beogradski fond za političku izuzetnost (BFPE), Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), Evropski pokret u Srbiji (EPuS) i Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM) iz Srbije.

Ovo saopštenje je objavljeno uz podršku Evropske unije, a njegov sadržaj je isključiva odgovornost “Grupe za zagovaranje javnih politika Kosovo – Srbija” i ni na koji način ne predstavlja stavove Evropske unije.

Close Menu