Skip to main content
search

2021. godina trebala je da predstavlja trenutak buđenja. 

Umesto toga, vidimo svet u kome je sve više nadmetanja, a manje solidarnosti i socijalne pravde. Upustili smo se u „trku“ za vakcinama, a diplomatiju vodili „pod maskama“. Osećaj anksioznosti i brige za javno zdravlje istanjio je veze na kojima naša društva počivaju. Države su u svojevrsnom limbu; njihova rukovodstva ne znaju koliko dugo će „povratak u normalu“ trajati. U međuvremenu, bezbrojni poslovi su ugroženi. Diskusija o tome kako će nas pandemija naterati da „promenimo paradigmu“ i način na koji pristupamo problemima još uvek je samo – priča. Ljudi, države, nacije su nespremne, ili nesposobne da se promene; i zapravo je sve što žele povratak na staro.

Političari su najpre tražili da čuju mišljenje eksperata; da bi se zatim naljutili na njih kada su im rekli istinu. U restriktivnim merama populisti i nacionalisti našli su još jednu temu na kojoj se može polarizovati javnost. Pa ipak, na najvažnijim od svih izbora održanih 2020, jedan uticajni populista izgubio je vlast. Džinovski uzdah olakšanja čuo se u mnogim prestonicama, naročito u Evropi. Prvi koraci koje Bajdenova administracija preduzima ne bi li povratila poverenje preko Atlantika nailaze na oprezni optimizam. Tamo ih čeka niz problema u međuvremenu.

Uveliko se diskutuje da li je pandemija pogodovala autoritarnim režimima. Dok je „Zapad“ isuviše često delovao zbunjeno, „Istok“ je iskoristio priliku da uveća svoj uticaj. Ovde je iskustvo stečeno na prethodnim pandemijama bilo od velikog značaja. U globalnoj trci koja je podsetila na vremena Hladnog rata, Rusija i Kina su iskazale sposobnost i izazvale druge zemlje, izvozeći vakcine i pre nego što su imunizovali sopstvene građane. Zato što se ne zna šta su vlade Zapadnog Balkana obećale zauzvrat, u stručnoj zajednici vlada zabrinutost. 

Ključnu ulogu u pružanju odgovora na pandemiju odigrale su države, dok su multilateralni formati pretrpeli ozbiljna preispitivanja i kritike. Rečima poznatog novinara iz Srbije, „države su se ponašale kao da je virus ekskluzivno njihov“, gomilajući zaštitnu opremu i braneći njen izvoz. Jedan san na kome Evropa počiva – slobode kretanja – čini se narušenim. Još uvek, međutim, ima nade da će sa ubrzanjem programa imunizacije zatvorene granice postati stvar prošlosti. 

2020. trebala je biti godina konsolidacije evropskog projekta, sa ambicioznijom zelenom agendom, jačim Evropskim parlamentom, i uspešno okončanim bregzitom. Evropska unija je iskazala nedostatke u upravljanju krizom i donošenju odluka. S druge strane, krajem godine je po pitanju Kine pokazala spremnost da razvija spoljnu politiku koja će biti nezavisna u odnosu na SAD. 

COVID-19 i dalje ima potencijal da promeni svet, koji je i dalje međuzavisan, ali na nešto drugačiji način. Sada su zahtevi – da se resursi troše na održiv način; da razvoj bude human; a institucije i demokratija – otporne.

Od 26. do 28. oktobra srešćemo se ponovo u Beogradu kako bi smo odgovorili na pitanje: hoće li čovečanstvo položiti ovaj ispit? BSF će tradicionalno početi akademskim događajem, „Otpornost na nasilni ekstremizam“.  

Close Menu