Godišnji seminar je jednogodišnji ciklus edukativnih aktivnosti namenjen istaknutoj generaciji mlađih političara i njihovim kolegama i koleginicama iz javne uprave, nevladinih organizacija, medija, poslovnog sektora. Osnovni cilj programa je da omogući stalni razvoj i dijalog demokratski orijentisanih lidera u sferi politike i javnog života koji će na odgovoran način državu i društvo voditi ka evropskim integracijama.

Emir Ašćerić je arhitekta i urbanista zaposlen u Zavodu za urbanizam Grada Novog Pazara. Aktivno je uključen u civilni sektor još od srednjoškolskih dana, a kasnije i u studentsko organizovanje na Univerzitetu u Sarajevu, gde je bio predsednik Udruženja studenata arhitekture, član Predsedništva Studentskog parlamenta i deo organizacije IAESTE BiH. Po povratku sa studija, radio je kao arhitekta u Novom Pazaru. Od 2017. do 2020. bio je pomoćnik gradonačelnika, a smenjen je zbog kritike vlasti tokom pandemije. Od 2020. do 2024. bio je odbornik u Skupštini grada. Osnivač je i sekretar Udruženja arhitekata i urbanista Novog Pazara. Trenutno je doktorand na Univerzitetu u Nišu na temi održivog urbanog razvoja i zaštite životne sredine. Zanimaju ga urbanizam, zaštita životne sredine, strateško planiranje i lokalna samouprava.

Milan Bjelica je rođen je 1977. godine u Mostaru, BiH. Od 1992. godine živi u Beogradu. Završio je Elektrotehnički fakultet, na kome radi od diplomiranja pri katedri za opštu elektrotehniku. Diplomirao je na Smeru za telekomunikacije, juna 2000. godine, s prosečnom ocenom 9,52. Kasnije, iste godine, upisao je postdiplomske studije, Smer za telekomunikacije.  Magistrirao je aprila 2003. godine, a doktorirao 2009. Profesionalnu karijeru započinje aprila 2000. godine, na Javnom radiodifuznom preduzeću „Studio B“. Oblasti profesionalnog interesovanja su  mu telekomunikacione mreže i protokoli, telekomunikaciona merenja, pronalaženje informacija, sistemi za pružanje preporuka i multimedija.

Boško Blagojević je vanredni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu i šef Katedre za vodoprivredu. Diplomirao je na istom fakultetu, a postdoktorsku obuku završio je na Švedskom univerzitetu za poljoprivredne nauke, gde je predavao i na doktorskim studijama. Njegova istraživanja obuhvataju hidrologiju, zaštitu i kvalitet voda, operaciona istraživanja, višekriterijumske analize i odlučivanje u uslovima neizvesnosti. Objavio je preko 100 naučnih radova, uključujući 28 u časopisima sa SCI liste. Učestvovao je u brojnim nacionalnim i međunarodnim projektima. Osnivač je i direktor startapa za upravljanje prirodnim resursima.

Siniša Borota je diplomirao sociologiju u Novom Sadu, a zatim završio interdisciplinarni master na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Bolonji. Trenutno je programski menadžer za „Zelenu i digitalnu transformaciju” u Institutu za razvoj i inovacije. Profesionalno je uključen u više projekata, pretežno u okviru Horizon 2020 i Horizon Europe programa. Aktivno koristi engleski, a poseduje osnovno znanje nemačkog, italijanskog i ruskog jezika.

Jovana Božičković je politikološkinja specijalizovana za komunikacije i javno zagovaranje. Nakon deset godina rada u neprofitnom sektoru, gde se bavila mladima, sportom i obrazovanjem, trenutno radi kao stručnjakinja za internu komunikaciju u kompaniji Bambi, članici Coca-Cola HBC grupe. Učestvovala je u više od 50 projekata, inicijativa i procesa javnih politika. Saradnica je različitih organizacija i institucija – od neformalnih grupa u ruralnim delovima Srbije do međunarodnih organizacija poput EU delegacije, GIZ-a, USAID-a, IFES-a, OEBS-a, RYCO-a i UN agencija. Bila je članica Vladinog Saveta za mlade, radnih grupa za Zakon o mladima, Nacrt zakona o radnoj praksi i zapošljavanje mladih u okviru RCC-a. Kreirala je Test uticaja na mlade i prilagodila alat Fond za mlade za jedinice lokalne samouprave uz podršku GIZ-a.

Jelena Ćirić Nikolić završila je osnovne i master studije novinarstva na Fakultetu političkih nauka. Radila je na televiziji, u štampanim i onlajn medijima, kao i u marketingu. Posvećena je temama zdravlja, populacione politike, prava žena i porodice. Urednica je roditeljskog portala Bebac. Autorka je vodiča protiv vršnjačkog nasilja i o roditeljstvu u digitalnom dobu. Bila je članica Radne grupe za očuvanje i unapređenje reproduktivnog zdravlja. Trenutno je master studentkinja demografije na Geografskom fakultetu.

Nađa Greku je ekspertkinja za prava Roma, političko zagovaranje i kulturnu diplomatiju. Programska je menadžerka za Zapadni Balkan i Tursku u Evropskom institutu Roma za umetnost i kulturu (ERIAC). Magistrirala je međunarodne odnose na CEU u Beču, uz dodatnu specijalizaciju iz romskih studija u Budimpešti. Bila je predstavnica Srbije na Bucerius školi globalnog upravljanja 2024. godine. Saradnica je institucija poput Harvarda, Prinstona i Univerziteta u Kembridžu. Autorka izložbe Češljajući kroz vreme o genocidu nad Romima. Trenutno piše analizu uloge Roma u ratovima, bezbednosnim pregovorima i sećanju.

Miloš Grozdanović ima 20 godina iskustva u pravu, ekonomiji, intelektualnoj svojini i radu sa startapovima. Završio je pravni fakultet i postdiplomske studije iz preduzetništva. Zaposlen je u Naučno-tehnološkom parku u Nišu. Član je Saveta za saradnju nauke i industrije PKS. Autor je sedam romana, dobitnik više priznanja za književnost i društveni aktivizam. Živi u Nišu sa suprugom i dve ćerke.

Admira Hamidović je kulturna radnica sa više od 15 godina iskustva u oblasti umetnosti i lokalne kulturne politike. Veći deo svoje profesionalne karijere provela je radeći u Domu kulture u Prijepolju, gde je ostvarila značajan uticaj na umetnički i društveni život zajednice. Kroz svoj rad posvećena je osnaživanju mladih, promociji prava manjina i feminističkim pitanjima, koje kontinuirano integriše u kulturne sadržaje koje kreira i vodi.

Miloš Hrkalović, rođen 1989. u Beogradu, diplomirao je i magistrirao na Fakultetu političkih nauka. Doktorand je na istom fakultetu. Radio je u Agenciji za borbu protiv korupcije, a od 2016. u opštini Savski venac, gde je sada načelnik Odeljenja za kulturu. Bio je član više komisija, sekretar Ragbi kluba Crvena zvezda i član školskog odbora. Autor je 20 naučnih radova i učesnik više od 50 konferencija. Interesovanja: javne politike, lokalna samouprava, mladi, ustavni sistem i civilni sektor. Govori engleski i ruski.

Borislav Ilić  je završio osnovne i master studije na Fakultetu političkih nauka, UB, smer međunarodni poslovi i Diplomatsku akademiju, Ministarstva spoljnih poslova. Radio je u Ministarstvu finansija, Uprava carina, rukovodilac Grupe za međunarodnu saradnju. Danas je diplomata je u Ministarstvu spoljnih poslova. Bio je oficir za vezu Uprave carina u okviru inicijative NR Kine ,,Jedan pojas, jedan put“ i član Radne grupe za implementaciju Okvirnog sporazuma između grčke, kineske, mađarske, severnomakedonske i srpske carinske administracije.

Dušan Jakovljević je inženjer i menadžer projekata u oblasti obnovljivih izvora energije – solarne, vetrogeneratorske i hidroenergije. Fokusiran je na održivi razvoj, ESG strategije i međunarodnu saradnju na projektima hvatanja ugljenika i plavog vodonika. Posvećen timskom radu i stalnom profesionalnom usavršavanju.

Aleksandar Jocić, 41 godina, iz Niša, magistrirao je energetsku efikasnost. Član Socijalističke partije od 2006. Iskusan u energetici, lokalnoj samoupravi, upravljanju institucijama i organizaciji kulturnih događaja. Trudi se da rešava probleme i okuplja ljude koji znaju više od njega. U slobodno vreme voli putovanja, teretanu, kuvanje, knjige i filmove.

Aleksandra Lazevski je docentkinja na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA), gde predaje predmete poput javnih finansija, primenjenih istraživanja, zelene i digitalne transformacije i evropskih integracija. Osnovne studije iz ekonomije i master iz digitalne transformacije završila je na FEFA, a trenutno je na doktorskim studijama. Trenutno je angažovana kao istraživačica na više projekata u oblasti zelenih politika, obrazovanja i socijalne politike, koje finansiraju Evropska komisija (Horizon, Erasmus+, Jean Monnet), UNICEF i USAID. Kao predavačica i mentorka učestvuje u sprovođenju kursa „Demokratija: od teorije do prakse“, u saradnji sa Međunarodnom fondacijom za izborne sisteme, s ciljem osnaživanja mladih za građanski aktivizam i razumevanje demokratskih društava.

Đorđe Marić rođen je 1987. godine u Užicu. Osnovne i master studije završio je na Šumarskom fakultetu u Beogradu, čime je stekao stručnost u oblasti gazdovanja šumama. Trenutno je načelnik Odeljenja za planiranje gazdovanja šumama u JP „Srbijašume“ i predsednik Nacionalnog udruženja vlasnika šuma „DendroSrbija“. Radi i kao projektni developer i menadžer, a od 2021. je akreditovani predavač za zaštitu životne sredine. Van profesionalnog angažmana, aktivan je u civilnom sektoru, bio je međunarodni sekretar Studentske unije Srbije i delegat u Evropskoj studentskoj uniji.

Aleksandar Mijailović je advokat iz Šapca, građanski i politički aktivista. Osnovao je svoju advokatsku kancelariju 2020. godine i bio je na čelu pravnog tima stranke „Zajedno“ tokom lokalnih izbora u Šapcu, koji su bili obeleženi brojnim nepravilnostima i krivičnim delima. Aktivno je učestvovao u svim izborima u Srbiji od 2017. godine do danas. Kao ekspert za izborno pravo, učestvovao je i u izbornim procesima u susednim zemljama. Kroz omladinska udruženja čiji je član organizovao je brojne humanitarne i ekološke akcije, istraživanja stavova mladih, panele, radionice i debate za razvoj znanja i veština mladih. Organizovao je i realizovao projekat „Mladi za lokalnu zajednicu“ i trenutno vodi seriju debata „Dijalog, drugi pokušaj“. Kao advokat veruje da je advokatura poslednja linija odbrane građana od države i da svaki građanin zaslužuje adekvatnu pravnu pomoć.

Sanja Milosavljević je mentorka, trenerka, edukatorka i fasilitatorka sa preko 10 godina iskustva u obrazovanju odraslih i mentorisanju startap kompanija. Njena ekspertiza obuhvata osnaživanje ranjivih i marginalizovanih grupa, razvoj poslovnih ideja, preduzetništvo, marketing, digitalni marketing, prodaju, razvoj novih proizvoda i logistiku. U svom radu primenjuje metodologije dizajn i sistemskog razmišljanja, metodologiju cirkularne ekonomije i NLP. Učestvovala je u razvoju kompetencijskog okvira i bila trenerka na EU projektu – Otvorena škola za seoska domaćinstva i u razvoju mentorskog programa „Novo lice žena sa sela“ u Srbiji. Sarađuje sa Karitasom Beogradske nadbiskupije kao trenerka, edukatorka i mentorka.

Bojana Milutinović je iskusni lider u oblasti operativnog menadžmenta sa preko 15 godina iskustva u međunarodnim korporacijama.Poseduje dve master diplome – iz operativnog menadžmenta i proizvodnih sistema sa Univerziteta Notingem i iz industrijskog inženjerstva i menadžmenta sa Univerziteta u Novom Sadu. Specijalizovana je za procesno upravljanje srednjim i velikim korporacijama, LEAN metodologije, upravljanje rizicima i poslovnu transformaciju sa ciljem optimizovanog poslovanja baziranog na jasnim odgovornostima i procesima. Njeno bogato radno iskustvo uključuje rukovodeće pozicije u BP (British Petroleum), KBR-u, NIS Gazprom Neftu i drugim kompanijama.

Marina Nikolić rođena je 28. januara 1982. godine u Požarevcu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na Katedri za srpski jezik i književnost. Bila je stipendistkinja Kraljevine Norveške kao jedna od 500 najboljih studenata u Srbiji. Postdiplomske studije završila je na Filološkom fakultetu u Beogradu, gde je 2008. godine magistrirala. Tokom postdiplomskih studija (2005–2008) bila je stipendistkinja Ministarstva nauke Republike Srbije. Doktorsku disertaciju odbranila je 2012. godine. Od 2008. zaposlena je u Institutu za srpski jezik SANU, a od 2023. ima zvanje naučnog savetnika, što je najviši naučni rang. Od 2020. je načelnica Odeljenja za standardni jezik. Od 2014. predaje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, gde je 2023. Izabrana u zvanje redovnog profesora. Članica je Odbora za standardizaciju srpskog jezika i Matice srpske.

Ivana Plavšić rođena je 1992. godine u Valjevu. Srednju školu završila je u Gimnaziji „Branislav Petronijević“ u Ubu 2011. godine. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu 2015. godine, na smeru Međunarodni odnosi. Trenutno pohađa master studije na smeru Međunarodne studije – modul Američke studije. Iskustvo je stekla u oblasti menadžmenta, telekomunikacija i međunarodne vojne saradnje. Od januara 2023. godine zaposlena je u Upravi za međunarodnu vojnu saradnju u Sektoru za politiku odbrane Ministarstva odbrane Republike Srbije, najpre kao referentkinja za bilateralnu vojnu saradnju sa Azijom, Australijom i Pacifikom, a od juna 2024. u okviru Grupe za susedne zemlje.

Jovana Rančić je novinarka i stručnjakinja za komunikacije. Trenutno pohađa doktorske studije na Katedri za kulturu i medije. Njena istraživačka interesovanja usmerena su na medije i pitanja rodne ravnopravnosti, posebno ona koja se odnose na rodno zasnovano nasilje. U okviru svog akademskog razvoja objavila je više naučnih radova. Sprovela je istraživanje o medijskom izveštavanju o rodno zasnovanom nasilju. Kourednica je jednog izdanja časopisa posvećenog pravima žena, a trenutno radi na novom izdanju. U prethodnim godinama aktivno je dopunjavala formalno obrazovanje neformalnim obrazovanjem. Pohađala je brojne programe, edukativne seminare i kurseve na teme koje je zanimaju, uglavnom u vezi sa medijima, medijskom pismenošću, rodno zasnovanim nasiljem, ljudskim pravima, društvenim angažmanom i demokratijom, političkim učešćem žena i dr.

Stefan Stamenić je stručnjak za upravljanje međunarodnim projektima sa višegodišnjim iskustvom. Trenutno radi kao rukovodilac projekata i koordinator za internu kontrolu u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, gde je angažovan na sprovođenju programa koje finansiraju EU, Savezna Republika Nemačka i drugi međunarodni donatori. Ima bogato iskustvo u pripremi i implementaciji projekata usmerenih na socijalnu inkluziju, socijalnu aktivaciju, socijalni dijalog i jačanje socijalne infrastrukture. Takođe je bio angažovan kao konsultant Svetskog fonda za prirodu (WWF) na projektima „Restoriver“ i „Forrest Connect“. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a u svom radu teži povezivanju javnog sektora, civilnog društva i međunarodnih partnera u cilju razvoja održivih i inkluzivnih socijalnih politika.

Strahinja Tirnanić je preduzetnik, poslovni mentor, savetnik i stručnjak za razvoj poslovanja sa bogatim međunarodnim iskustvom. Osnivač je i direktor agencije Proman Consulting, specijalizovane za B2B razvoj i generisanje potencijalnih klijenata, preko koje je ostvario značajne poslovne rezultate za klijente, uključujući kompanije sa Fortune 500 liste u SAD, Irskoj, Švajcarskoj, Sloveniji, Poljskoj i Japanu. Takođe je mentor u okviru programa YTILI američkog Stejt departmenta, gde podržava evropske preduzetnike u rastu i povezivanju sa globalnim tržištem. Njegovo iskustvo uključuje i rad sa različitim akceleratorima, kompanijama i inovativnim projektima. Kao govornik i predavač na međunarodnim konferencijama, Strahinja kontinuirano deli svoje znanje o razvoju poslovanja i prodajnim strategijama, pomažući kompanijama da rastu i osvajaju nova tržišta. Njegov najnoviji startap fokusiran je na razvoj veštačke inteligencije u B2B prodajnim procesima, što tehnologiju i razvoj poslovnih procesa čini njegovom najvećom strašću.

Katarina Trnjaković smatra sebe aktivistkinjom i stručnjakinjom za odnose s javnošću, a nedavno je radila u sportskoj industriji. Diplomirala je sportski menadžment na Fakultetu za sport Univerziteta „Union – Nikola Tesla“, a trenutno pohađa master studije na istom fakultetu, na smeru Menadžment u turizmu i rekreaciji. U duši je „profesionalna“ volonterka, a volontiranje na brojnim sportskim, kulturnim i političkim događajima omogućilo joj je da putuje po svetu. Kina je snažna zagovornica neformalnog obrazovanja. Zahvaljujući svom zalaganju u neformalnom obrazovanju, postala je trenerkinja Ujedinjenih nacija za političko liderstvo. Kina je radila kao sportska novinarka, PR menadžerka na univerzitetu, u nekoliko velikih sportskih klubova, a povremeno je angažovana kao medijska koordinatorka za Međunarodnu košarkašku federaciju (FIBA). Tečno govori engleski jezik, a poseduje znanje španskog i slovenskog jezika.

Jelena Vukčević doktorirala je na temu „Menadžment kulturnih institucija u funkciji razvoja kulturnog turizma.“ U poslednjoj deceniji aktivno učestvuje u kreativnim procesima, kreiranju kulturnih politika, upravljanju kulturnim nasleđem, kulturnoj industriji, očuvanju i interpretaciji kulturnog nasleđa i njegovom povezivanju sa turizmom, pričanjem priča, radom sa lokalnim zajednicama i istraživanju potencijala razvoja kulturnog turizma u ekonomski nerazvijenim područjima Republike Srbije. Autor je više od 30 naučnih radova i 7 monografskih studija na teme različitih oblika nasleđa, kao i istorijskih, etnografskih i kulturno-turističkih tema. Predsednica je Istorijske sekcije Muzejskog društva Srbije i članica ICOM-a i Balkanske muzejske mreže. Trenutno je zaposlena kao organizatorka muzejske delatnosti u Muzejskoj zbirci Narodnog univerziteta Trstenik i ima zvanje kustosa.