Skip to main content
search

Nacionalna platforma za dijalog – jedna od glavnih aktivnosti projekta „Dijalog za budućnost“ – održana je na marginama devetog Beogradskog bezbednosnog foruma 16. oktobra 2019. godine. Nacionalna platforma za dijalog okupila je zvaničnike i eksperte kako bi zajednički radili na poboljšanju dijaloga i unapređenju društvene kohezije između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, sa posebnom pažnjom na podsticanje dijalog između relevantnih aktera u Srbiji.

Nacionalna platforma za dijalog okupila je više od 100 predstavnika/ca mladih, civilnog društva, akademije, medija i građana/ki kako bi zajednički promovisali i realizovali aktivnosti koje bi doprinele izgradnji poverenja i jačanju društvene kohezije u Republici Srbiji, ali i u regionu.

Nacionalnu platformu za dijalog zvanično je otvorio prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić koji je tokom uvodnog govora naglasio značaj i ulogu mladih u društvenom sistemu. Ministar Dačić je istakao važnost projekta koji treba da učini dijalog i saradnju između država jačom, kao i da razvije i zadrži dobre veze i prijateljstvo sa susedima. S druge strane, ministar je naglasio značaj mladih prilikom kreiranja bolje budućnosti i davanja doprinosa u politici u Srbiji, ali i u regionu. Posebno je naglasio značaj Agende 2030 – Agende održivog razvoja, koja je od izuzetnog značaja za sve tri države i uglavnom utiče na mlade ljude, što zapravo dovodi do toga da su oni “ključ” u rešavanju problema, ali i ukazao na njihovu značajnu ulogu u budućim dešavanjima. Uloga ove platforme je zato značajna za dijalog i za kreiranje prilika za sve kako bi dobili pristojne poslove, razvili temelje za rodnu ravnopravnost, kao i za ekonomski rast. Osim toga, jedan od najvažnijih ciljeva jeste osiguravanje dugoročnog mira i prosperiteta i upravo je u tome uloga političara/ki kako bi pomogli u učvršćivanju kohezije, saradnje i učešća mladih u pomenutim oblastima. U interesu je za sve tri države da sarađuju, podržavaju jedna drugu, a ne da postoje međusobne konfrontacije. Ipak od izrazite koristi za region jeste da postoji zajednički temelj za budućnost i međusobne posete. Na kraju, ministar je naglasio i koliko je bio počastvovan time što je deo uvodne ceremonije i da će ovakav dijalog svakako imati značajan uticaj i na našu budućnost.

Ministar omladine i sporta Vlade Republike Srbije, Vanja Udovičić je zatim u ime ministarstva podelio njegovo zadovoljstvo zbog učešća u ovom izuzetno važnom događaju. Istakao je da su organizatori događaja izabrali relevantnu temu za suočavanje sa izazovima. Nema razgovora o budućnosti ukoliko od danas ne počnemo raditi, rekao je ministar. Najvažnija stvar koju je Udovičić naglasio jeste da se ne vraćamo u prošlost, već moramo krenuti napred. Ministar je iskoristio priliku i zahvalio se mladima na njihovoj volji i želji da učestvuju u ovom velikom projektu. Takođe, osvrnuo se na činjenicu da Srbija daje sve od sebe kako bi mladi bili značajni učesnici u našem društvu. Ministar Udovičić je podvukao da je danas dan kada činimo prvi korak, i pokazujemo spremnost da krenemo napred i zaboravimo šta se desilo u prošlosti. Mora se investirati u nas, biti pametni i hrabri. Na kraju svog izlaganja ministar je podelio svoj lični motiv koji ga vodio kroz život– svakog dana želeo sam da taj dan bude dan moje pobede. To bi se moglo primeniti i u ovom trenutku, zato što region ima veoma kvalitetne ljude, u pogledu sporta i eksperata u različitim oblastima. Na kraju, rekao je da je danas dan kada bi svi trebali da se ugledaju na nas.

Ispred jednog od organizatora ovog zajedničkog regionalnog programa stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, Fransin Pikap je govorila o važnosti učešća mladih u stvaranju budućnosti. Gospođa Pikap veruje da bismo svi morali da slušamo glasove mladih i da više učestvujemo u javnim debatama pre izbora, jer mladi imaju mnogo toga da kažu. Države Zapadnog Balkana mogu oblikovati celokupnu budućnost na potencijalima mladih. Ona je postavila pitanje – šta je potrebno za mlade da ostanu u regionu? Mladi su ti koji bi trebalo biti kreatori bolje budućnosti i zagovornici novih promena. Dijalog treba da posluži kao temelj za uzajamno razumevanje i izgradnju pomirenja. Predstavnica  je istakla da UNICEF, UNESCO, UNDP slobodno diskutuju o međusobnim prioritetima i da je zato neophodno izvršiti uticaj u regionu, gde će mladi ostati kako bi oni uradili sve i omogućili ostvarenje održivog razvoja.

Zamenica direktora UNICEF-a u Srbiji, Severine Leonardi je takođe doprinela dijalogu. Gospođa Leonardi je kao polaznu tačku uzela cilj UNICEF-a da zaštiti i promoviše prava dece širom sveta. Zbog toga, kada je reč o regionu zapadnog Balkana, on bi trebao biti region gde bi mladi učestovali u dijalogu i onom što se trenutno dešava uzimajuću u obzir ono što će nam biti potrebno u budućnosti. Ona je rekla da “mladi ljudi ne čekaju da se promene dese, zato što su oni promene koje se dešavaju”. Gospođa Leonardi je završila njen govor tvrdeći da su deca sadašnjost i središte razvoja.

Dragana Jovanović Arijas kao menadžerka Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva je započela svoje izlaganje pitanjem “šta za vas znači znači socijalna inkluzija i kohezija” koje je bilo upućeno prisutnim učesnicima. Značaj njenog pitanja se mogao videti kroz njenu želju da se što veći broj mladih ljudi uključi u problem prepoznavanja i razumevanja smisla tih termina, a u cilju kreiranja budućnosti, jer društvena kohezija se mora razumeti kako bi se na njoj dalje radilo. Na drugoj strani gospođa Jovanović Arijas je istakla da je posebno važno za mlade da se angažuju u svim poljima društvenog života, polazeći od pitanja siromaštva. Ona tvrdi da su mladi ljudi ti koji pokreću inicijativu koje bi dovela do smanjenja siromaštva u sve tri države, gde bi se mladi sa ovim pitanjem obraćali vladama, ali i organizacijama civilnog društva. Na kraju, dodala je da vlada omogućuje građanima inicijative, koje bi bile od pomoći sa rešavanjem problema siromaštva, međutim u rukama mladih je da se ovim problemom bave i da se bore u cilju njegovog iskorenjivanja.

Potom su odabrane tri organizacije predstavile svoje priče o uspehu u oblasti društvene kohezije. Nikola Božanović u ime Kluba za osnaživanje mladih 018 predstavio je projekat Dođi na Amfi koji okuplja tim mladih umetnika/ca koji kroz različite discipline, rep muziku, grafite, hip hop, video i fotografiju doprinose osnaživanju mladih i razvoju saradnje na regionalnom, evropskom nivou. Zorana Milovanović iz Evropskog pokreta u Srbiji predstavila je program Podeli svoje znanje koji otvara mogućnosti za lični i profesionalni razvoj žena. Zasnovan je na konceptu mentorstva i usredsređen je upravo na izgradnju međusobne podrške ženama kroz razmenu znanja, iskustava, jačanje solidarnosti, promovisanje dobrih uzora, umrežavanje i osnaživanje žena. Dobrila Marković iz OPENS2019 predstavila je Omladinske dijaloge koji su okupljali adolescente i mlade, organizacije civilnog društva, neformalne grupe, mlade iz ugroženih kategorija, kancelarija za mlade i donosioce odluka kako bi razgovarali, identifikovali i dogovorili prioritete društvene kohezije.

Rad je nastavljen razgovorom između mladih, građana i donosioca odluka kroz dijalog. Svi učesnici, mladi, civilno društvo, akademija, mediji i građani/ke ohrabreni su da zajednički identifikuju izazove društvene kohezije i pronađu način da se stanje poboljša i daju preporuke kako da se stanje promeni, ali i da dodatno promovišu i sprovode aktivnosti na izgradnji poverenja jačanje socijalne kohezije u Republici Srbiji. Takođe, učesnici su imali priliku da razgovaraju o svojim preporukama sa donosiocima odluka koji su došli iz kabineta predsednika Republike Srbije, kabineta premijerke, Ministarstva omladine i sporta, Ministarstva kulture, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, Kancelarijom za saradnju sa civilnim društvom i timom Vlade za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva.

Zajednički regionalni programa „Dijalog za budućnost: Unapređenje dijaloga i društvene kohezije u/i između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije“, sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, a finansira ga Fond UN-a za izgradnju mira (UN PBF).

Close Menu