Skip to main content
search

Srbija i Evropska unija, saradnja u doba korone

Srbija i Evropska unija, saradnja u doba korone

May 5, 2020 01:00 pm | May 5, 2020 02:00 pm

Onlajn događaj

Nacionalni konvent o Evropskoj uniji, Belgrade, Serbia

Fotografije: Beta i Starogradski.com

Nacionalni konvent o Evropskoj uniji i Radna grupa za poglavlje 31 (Zajednička spoljna, bezbednosna i odbrambena politika) vas pozivaju da uzmete učešća u internet panel diskusiji (na platformi Zoom),

„Srbija i Evropska unija, saradnja u doba korone“

u utorak, 5. maja 2020. sa početkom u 13 časova

Učesnici:

Sonja Liht, predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost,

Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji,

Filip Ejdus, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu

i Boško Jakšić, novinar „Politike“. (tbc)

Diskusiju će moderirati Igor Novaković, direktor istraživanja ISAC fonda i koordinator RG za poglavlje 31 NKEU.

Evropa i čitav svet suočavaju se sa najvećom pandemijom od svinjskog gripa 2009, a po nekim procenama i španske groznice 1918-20. godine. U trenutku upućivanja ovog poziva, broj preminulih je na globalnom nivou prešao 200 hiljada; dok je zaraženih 3 miliona. Lideri članica Evropske unije (EU) govore o „najvećem izazovu od Drugog svetskog rata“; ekonomisti o krizi kakva nije viđena od Velike depresije. U velikom broju zemalja i gradova život je stao; u jednom trenutku početkom aprila, bezmalo polovina svetske populacije je bila u nekom vidu karantina.

U poređenju sa Zapadnom Evropom, Zapadni Balkan – kao i čitava Centralna i Istočna Evropa – prolazi, barem za sada, nešto bolje. Međutim, uprkos upozorenjima koja su pristizala iz Azije, prvi udar virusa početkom i sredinom marta naša društva i zdravstvene sisteme je ipak „iznenadio“. Nakon početnog minimiziranja pretnje, u svega nekoliko dana usledile su rigorozne mere, dramatična upozorenja i grozničava trka za zaštitnom opremom. Kina, kao država u kojoj je virus započeo svoj put i koja je prva uspela da situaciju stavi pod kontrolu, uputila je opremu i lekarske timove u više evropskih zemalja koje su to zatražile, uključujući Srbiju. Veliku pažnju izazvala je ocena predsednika Srbije, izrečena u večeri 15. marta, da „evropska solidarnost više ne postoji“, nakon što mu je saopšteno da zbog restrikcija na izvoz koje su stupile na snagu, Srbija – kao i ostatak Zapadnog Balkana – neće moći da kupi opremu iz EU.

U međuvremenu, u Briselu su razumeli da se paralelno sa borbom protiv „nevidljivog neprijatelja“, nastavlja i geopolitička utakmica – borba za naklonost građana u zemljama pogođenim pandemijom, i to ne samo na ovim prostorima. Uz pomoć EU, dopremljene su velike količine medicinske opreme, podignute laboratorije, kabine za dezinfekciju itd. Sa popuštanjem restriktivnih mera u najvećem delu Evrope, čini se da smo došli do „kraja početka“. 

Naši sagovornici će pokušati da daju odgovore na pitanja:

  • Šta je istina, a šta su „lažne vesti“ u vezi sa postupanjem EU i njenom saradnjom sa Srbijom; 
  • Koliko će EU pomoći Srbiji, na koji način i u kom vremenskom periodu; 
  • Ko je (i da li je iko) u datim okolnostima profitirao u geopolitičkoj utakmici i šta možemo očekivati;
  • U kom pravcu bi Srbija trebala da ide u skladu sa svojim suštinskim interesima;
  • Kako će se proces evropskih integracija dalje razvijati.

Molimo Vas da prijave za učešće pošaljete do ponedeljka 4. maja na e mail: [email protected]. Nakon toga uputićemo Vam link ka za pristup Zoom platformi.

Za sve dodatne informacije, stojimo Vam na raspolaganju.

Srdačno

Radna grupa za poglavlje 31 Nacionalnog konventa o EU

Close Menu