Skip to main content
search

Autor: Varvara Aleksić, konsultantkinja u oblasti prava energetike i životne sredine, doktorantkinja u oblasti energetske politike

Dok čitamo ovaj tekst na kompjuteru ili mobilnom telefonu, spremamo hranu, sedimo u rashlađenim prostorijama dok je napolju 30 stepeni Celzijusa ili u toplini svog doma uživajući sa najbližima tokom zime, koliko puta se zapitamo, odakle dolazi energija koja nas greje, hladi, omogućava da spremimo hranu i svako jutro skuvamo kafu. Proces koji prođe energija, od energenta do štekera u našim domovima, je dug. No, mnoge svakodnevne aktivnosti u današnje vreme bile bi nezamislive bez električne i toplotne energije. Jedan od izazova jeste što savremen način proizvodnje energije u isto vreme utiče na zdravlje ljudi i narušava životnu sredinu. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (International Energy Agency), energetika je odgovorna za dve trećine gasova sa efektom staklene bašte, koji se smatraju za glavni uzrok klimatskih promena.

Čista energija za sve Evropljane

Evropska unija (EU) je ozbiljno razmatrajući uticaj koji energetika zasnovana na fosilnim gorivima ima, odlučila da rešenje ovog izazova postavi visoko na svojoj političkoj agendi. Te je, posle ciljeva u oblasti obnovljivih izora energije, energetskoj efikasnosti i ciljeva za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 2020. godinu (tabela 1), za koje su mnogi smatrali da su nedostižni, postavila sebi još više ciljeve u istim oblastima za 2030. godinu (tabela 1).

Kako bi ispunila zadate ciljeve Evropska komisija je krajem 2016. godine predstavila novi zakonodavni okvir – Čist energetski paket (Clean Energy Package). Usvajanjem i poslednjeg od osam akata iz ovog paketa u maju 2019. godine, ciljevi za 2030. godinu su postali i pravno obavezujući za sve države članice Evropske unije. Kako ovi ciljevi ne bi ostali samo lista želja, države članice su u obavezi da donesu 10-godišnje nacionalne planove, koji integrišu aktivnosti u oblasti energetike i klimatskih promena.

Šta su i šta donose Nacionalni energetski i klimatski planovi?

Uredba o upravljanju (Governance Regulation), koja je deo Čistog energetskog paketa, uređuje unificiran sadržaj nacionalnih energetskih i klimatskih planova na nivou EU. Države članice su u obavezi da u integrisanom planu predvide nacionalne ciljeve, doprinose, politike i mere za svaku od 5 dimenzija Energetske unije (Energy Union) za period od 2021-2030. godine. Oblasti koje obuhvata integrisano energetsko i klimatsko planiranje jesu energetska efikasnost, dekarbonizacija ekonomije – odnosno oblast obnovljivih izvori energije, energetska sigurnost, unutrašnje tržište i oblasti razvoja i istraživanja i konkurentnosti. Države članice EU su pre integrisanih planova bile u obavezi da u preko 50 pojedinačnih planova predviđenih različitim zakonodavnim aktima planiraju, vrše monitoring i izveštavaju o ovim oblastima. Imajući u vidu da se sve tri aktivnosti sada integriše u jedan plan na nacionalnom nivou, to znači da nacionalni energetski i klimatski planovi smanjuju administrativni teret država pri planiranju, monitoringu i izveštavanju u oblasti energetike i klimatskih promena. Takođe, dugoročno planiranje daje sigurnost investitorima da planiraju svoje investicije u skladu sa planovima na nacionalnom nivou. Pored drugih pogodnosti integrisanog planiranja, Uredba o upravljanju podstiče učešće svih zainteresovanih strana u procesu planiranja. To znači uključivanje zainteresovane javnosti tj. građana, civilnog sektora, privrede i akademije, kao i svih nivoa državne uprave, poput lokalnih samouprava i gradova u proces izrade nacionalnih energetskih i klimatskih planova.

Čista planeta za sve!

Da je Evropska unija odlučila da ode i korak dalje, dokazuje i novi Evropski zeleni dogovor (European Green Deal), gde sebi zadaje najizazovniji cilj do sada, a to je, da do 2050. godine bude ugljenično neutralna ekonomija. Instrumenti koji će voditi EU kao putokaz ka klimatski neutralnom kontinentu obuhvataju čak devet oblasti – od biodiverziteta i održive proizvodnje hrane i poljoprivrede, preko čiste energije, održive industrije i mobilnosti, sektora građevinarstva, eliminacije emisija i klimatskih akcija. Kada se ovaj predlog usvoji, EU će dobiti prvi Klimatski zakon, što znači da politička vizija EU do 2050. postaje i slovo zakona.

Šta očekuje Srbiju?

Energetska zajednica (Energy Commmunity – međunarodna organizacija čiji mandat je kreiranje pan-evropskog energetskog tržišta između država članica Evropske unije i država Zapadnog Balkana) donela je 2018. godine Preporuku o pripremi integrisanih energetskih i klimatskih planova i Smernice za njihovo usvajanje. Iako preporuke nisu pravno obavezujući akti, cilj ovog akta je da se stvore preduslovi za izradu integrisanih planova. Mnoge države Zapadnog Balkana prepoznale su važnost integrisanog planiranja i započele izradu integrisanih energetskih i klimatskih planova. Naime, Severna Makedonija je već sačinila nacrt prva dva poglavlja integrisanog plana, Bosna i Hercegovina i Kosovo* su ostvarili značajan napredak u procesu izrade, dok su Crna Gora i Albanija započele proces. Paralelno sa ovim procesom, u okviru Energetske zajednice u toku je proces utvrđivanja ciljeva u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine za države Zapadnog Balkana.

*Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

Srbiju u okviru procesa evropskih integracije očekuje ispunjenje merila i otvaranje poglavlja 15, koje se bavi energetikom. Izrada integrisanih energetskih i klimatskih planova pored već navedenih pogodnosti, doprinela bi procesu EU integracije i samom pregovaranju, jer bi donela dugoročnu perspektivu energetskog sektora. Proces izrade integrisanih planova iziskuje i međusektorsku koordinaciju i međuinstitucionalnu komunikaciju. Naime, pored energetike, klimatske promene imaju uticaj i na mnoge druge sektore poput poljoprivrede, industrije i dr. U vezi sa tim, predstoji i usvajanje zakona u oblasti klimatskih promena koji je prošao javnu raspravu 2018. godine.

I pored usvojenog strateškog i zakonskog okvira (Nacionalni akcioni plan za korišćenje obnovljivih izvora energije iz 2013. i Zakon o energetici iz 2014.), podzakonskih akata (skup Uredbi iz 2016. i 2019.) i priključenja novih postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora, Srbija neće dostići cilj od 27% udela obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji do 2020. godine (Izveštaj Energetske zajednice iz 2019.). Kao neki od razloga za ovo, pominju se dugi i komplikovani administrativni postupci za dobijanje dozvola, izgradnju i licenciranje, transponovanje EU propisa bez implementacije, popunjene kvote za podršku za solarne i elektrane na vetar, kao i neuvođenje aukcija kao sistema za podršku novim postrojenjima, itd. Imajući u vidu ove izazove u ispunjenju ciljeva za 2020. godinu, pre usvajanje novih ciljeva i pratećih strateških i zakonskih okvira, očekuje se proces evaluacije, koji je sada i zakonska obaveza prema Zakonu o planskom sistemu. Evaluacija je neophodna kako bi se utvrdilo gde smo bili uspešni, a gde manje uspešni i zašto. Na kraju, najavljeno je da će Evropski zeleni plan imati i Zelenu agendu posvećenu državama Zapadnog Balkana, te je nužno pratiti i šta nas očekuje u budućnosti.

Dugoročne posledice odluka iz 2020. godini

Nikola Tesla (1856-1943), svetski poznat pronalazač, govorio je: „Energija, to je ključni problem budućnosti – pitanje života ili smrti. Sadašnji izvori energije su nepouzdani i truju naš planet. Možda preživimo to trovanje, ali doći će dan kada će ti izvori energije presušiti“. Izazov fosilnih goriva kao energenata jeste i njihov ograničen kapacitet koji otvara pitanje šta kada potrošimo sve zalihe? Kako bismo i dalje mogli nesmetano da obavljamo svakodnevne aktivnosti sa početka teksta, moramo da planiramo upravljanje i razvoj energetskog sektora – energetsku politiku – dugoročno i da mislimo na generacije koje dolaze. Zbog toga, izbori u planiranju energetskog sektora koje napravimo danas, imaće uticaj na to gde će naša deca biti 2030. godine, a gde naši unuci 2050. godine.

Blog je izrađen uz podršku Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu – Energetska efikasnost (ORF-EE) koji sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Stavovi izneti u tekstu predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno zvanične stavove GIZ-ovog Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu – Energetska efikasnost (ORF-EE), kao ni Beogradskog fonda za političku izuzetnost (BFPE).

Blog je objavljen i na: http://novimagazin.rs/vesti/energetski-izbori-2020-ce-odrediti-gde-e-nasa-deca-biti-2030-a-gde-nai-unuci-2050

Reference (u samom tekstu hyperlink-u ili u nastavku):

Balkan Green Energy News. 2020. Western Balkan countries on the way to finalizing their National Energy and Climate Plans. https://balkangreenenergynews.com/western-balkan-countries-on-the-way-to-finalizing-their-national-energy-and-climate-plans/.

Energy Community. 2019. Annual Implementation Report. Vienna. https://www.energy-community.org/dam/jcr:a915b89b-bf31-4d8b-9e63-4c47dfcd1479/EnC_IR2019.pdf .

Energy Community. 2020. NECPs in ENERGY COMMUNITY CPs – presentation for the Renewable Energy Coordination Group meeting. Vienna. https://www.energy-community.org/dam/jcr:4537ab27-eefb-420f-a019-317df11fa46c/RECG_ECS_NECP_0420.pdf.

Energy Community. 2020. Minute of Meeting of the 5th Energy and Climate Commitee. Vienna. https://www.energy-community.org/dam/jcr:470f199a-423f-4967-a6d0-296cdd1da26e/MoM_ECC_25032020.pdf.

European Commission, 2019. European Green Deal. Brussels https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal_en.

European Parliament and the Council. 2018. Regulation (EU) 2018/1999 of the European Parliament and of the Council of 11 December 2018 on the Governance of the Energy Union and Climate Action, amending Regulations (EC) No 663/2009 and (EC) No 715/2009 of the European Parliament and of the Council, Directives 94/22/EC, 98/70/EC, 2009/31/EC, 2009/73/EC, 2010/31/EU, 2012/27/EU and 2013/30/EU of the European Parliament and of the Council, Council Directives 2009/119/EC and (EU) 2015/652 and repealing Regulation (EU) No 525/2013 of the European Parliament and of the Council. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv:OJ.L_.2018.328.01.0001.01.ENG&toc=OJ:L:2018:328:FULL.

International Energy Agency. 2019. Global Energy & CO2 Status Report 2019. Paris. https://www.iea.org/reports/global-energy-co2-status-report-2019.

Ministarstvo zaštite životne sredine. 2018. Izveštaj o javnoj raspravi o Nacrtu zakona o klimatskim promenama. https://www.ekologija.gov.rs/izvestaj-o-javnoj-raspravi-o-nacrtu-zakona-o-klimatskim-promenama/.

Mudre misli. Nikola Tesla – citati. https://mudremisli.net/nikola-tesla-citati-izreke-misli/#google_vignette.

Vlada Republike Srbije. 2019. Zakon o klimatskim promenama do kraja godine. https://www.srbija.gov.rs/vest/403278/zakon-o-klimatskim-promenama-do-kraja-godine.php.

Close Menu